Što je zviždanje (whistleblowing) i tko je zapravo zviždač (whistleblower)?Ne postoji precizna i ujednačena definicija tih pojmova, ali još od 1970-ih se za upozoravanje na nepoštene prakse koristi pojam zviždanje (whistleblowing) koji dolazi od engleskog „to blow the whistle“ iliti zviždati na zviždaljku.Ovaj pojam treba evocirati ideju zviždaljke koja zviždanjem upozorava kada se negdje ne igra prema ustaljenim pravilima. Zviždač (whistleblower) je dakle taj koji prijavljuje takve postupke.
Zviždanje se najčešće primjenjuje u području radnih odnosa. Zaposlenik vrlo često doznaje za nepoštene prakse kroz obavljanje svog posla, zahvaljujući svom radnom statusu ili čak iz internih komunikacijskih izvora. Često se radi i o zaposlenicima javne uprave ili zaposlenicima većih korporacija.
Međutim, položaj zviždača u Češkoj Republici trenutno nije najbolji.Na primjer, ako prilikom obavljanja svog posla u Češkoj naiđete na nepošteno ili nezakonito (također u smislu kaznene odgovornosti) ponašanje vašeg poslodavca i odlučite ga prijaviti, trenutno nažalost ne možete biti sigurni da će vaša prijava uvijek biti povjerljiva i da će biti propisno istražena, bez straha od bilo kakve sankcije.Naprotiv, može se dogoditi da ovo ponašanje neće biti provjereno niti ispravljeno, a uz to ćete biti prisiljeni napustiti svoj posao u kojem do sada niste imali nikakvih problema.Trenutno stoga nije moguće sa sigurnošću tvrditi da će zviždači biti zaštićeni od osvete.Suprotno tome, čak i ako prijavu podnesete anonimno, ne postoji jamstvo da će stvar biti propisno istražena i da zviždač neće biti naknadno utvrđen i nad njime izvršena osveta.
U doglednoj budućnosti bi se situacija međutim mogla promijeniti nabolje. Češka Republika je, kao država članica Europske unije, najkasnije do 17. prosinca 2021. dužna prenijeti u nacionalno pravo Direktivu (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije, i to u obliku Zakona o zaštiti zviždača. Nacrt ovoga zakona, čijom izradom je povjereno Ministarstvo pravosuđa, odobrila je vlada 1. veljače 2021. Trenutno kao jedna od glavnih točaka rasprave za buduću normu ostaje dilema je li u vezi s pripremanim zakonom za zadani djelokrug potrebno uspostaviti novo neovisno tijelo (ured).
Kako će novi zakon pomoći zviždačima? I hoće li nam pomoći da identificiramo ponašanje koje bismo trebali prijaviti? To ćemo u našim sljedećim člancima pokazati na praktičnim primjerima koji se ne temelje na teorijama već na stvarnim slučajevima i praksi zviždača.
Bivša metodičarka i istražiteljica s 20 godina iskustva u policiji u borbi protiv korupcije, gdje je sudjelovala u istrazi najtežeg gospodarskog kriminala na polju korupcije i zaštite financijskih interesa EU. Obnašala je i dužnost direktorice Odjela za analizu i javljanje nepravilnosti OLAF-u Ministarstva financija, koje pokriva područje žalbi i zaštite financijskih interesa EU-a. Trenutno se bavi kontrolnim aktivnostima u javnoj upravi i stvaranjem sustava kontrole za neprofitne organizacije.
2016. godine je dobila Nagradu za hrabrost Zaklade za borbu protiv korupcije.