Kriptoaktive i AML rizici

Kriptoaktive i AML rizici

Filip Novák | 10. 11. 2020

Kriptoaktive: aml / cft rizici

Iako trenutno na razini Europske unije ne postoji zajednička i stabilna taksonomija kriptoaktiva, uspjelom i vjerojatno najraširenijom smatram taksonomiju koju je uvelo švicarsko tijelo nadležno za nadzor financijskih tržišta (FINMA) [1]. FINMA dijeli kriptoaktive u tri glavne kategorije: 1) tokeni za plaćanje / prijenos / valutu koji se često nazivaju virtualnim valutama ili kripto valutama; 2) investicijski tokeni, obično povezani s vlasničkim pravima ili pravima sličnim pravima na isplatu dividende; i 3) utility tokeni koji omogućuju prije svega pristup proizvodu ili usluzi. Napominjemo da se pojedine kategorije kriptoaktiva međusobno ne isključuju, tj. postoje i hibridni oblici.

Kriptoaktive predstavljaju povećanu razinu rizika ne samo na području zaštite ulagača i integriteta tržišta, već posebno na području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT). Najznačajniji rizici u ovom području su prijevare, kibernetički napadi, pranje novca i manipulacija tržištem. Razumijevanje tih rizika i načina na koji se kriptoaktive mogu zloupotrijebiti za počinjenje kriminalne radnje presudno je ne samo za obveznike [2] koji pružaju usluge povezane s kriptoaktivama, već i za ostale osobe (računovođe, revizore, supervizore, tijela uključena u kaznene postupke itd.).

Počinitelj pranja novca obično može biti bilo tko, ali često osoba sa znanjem o podrijetlu prljavog novca, osoba s takvom osobom na bilo koji način povezana ili koja svjesno djeluje u korist počinitelja. Često nisu iznimka ljudi visoke razine pravne ili ekonomske informiranosti. U principu možemo naići na sljedeće primjere:

Kriptoaktive mogu igrati svoju ulogu u bilo kojoj fazi pranja novca. Proces pranja novca obično se dijeli na tri razvojne faze [6]:

Iako se kriptoaktive obično smatraju visokim rizikom, treba imati na umu da se u slučaju s njima povezanih AML/CFT rizika mogu naći mnoge sličnosti s tradicionalnim aktivama, poput gotovine (kad se radi o osobama koje posjeduju kriptoaktive, bit će, primjerice, važno obratiti pažnju na procjenu podrijetla imovine i financijskih sredstava klijenta). Osnovna pitanja i postupci u vezi s procjenom rizika ostaju u osnovi isti bez obzira na prisutnost kriptoaktiva u transakciji ili poslovnom odnosu. Iako kriptoaktive mogu omogućiti veću anonimnost od tradicionalnih načina plaćanja, zbog korištenja DLT tehnologije [8] su u nekim aspektima transparentnije od gotovine. Istovremeno, nisu svi povezani s kriptoaktivama ujedno upleteni u kriminalne aktivnosti.

U nastavku niza članaka posvećenih pitanju kriptoaktiva osvrnut ćemo se na neke značajne slučajeve koji se tiču ​​zlouporabe virtualne valute za potrebe pranja novca.

[1] FINMA [2018-2-16], [cit. 2020-05-04], Guidelines for enquiries regarding the regulatory framework for initial coin offerings (ICOs), dostupno ovdje.

[2] Obveznik prema § 2 slova l) Zakona br. 253/2008 Sb. o određenim mjerama protiv legalizacije imovinske koristi od kriminalne aktivnosti i financiranja terorizma „osoba koja pruža usluge povezane s virtualnom valutom, što za potrebe ovog zakona znači elektronički pohranjenu jedinicu bez obzira ima li ili nema eminenta i koja nije novčano sredstvo prema Zakonu o platnom sustavu, ali je prihvaćena kao naplata za robu ili usluge i od druge osobe koja nije njegov eminent”.

[3] Darknet označava privatnu ili skrivenu mrežu koja omogućuje sudionicima anonimnost tako da radi na principu šifriranih, nasumično generiranih veza između pojedinih korisnika.

[4] Silk Road bio je jedan od prvih darkneta na tržištu. Darknet tržišta su anonimne, komercijalne web stranice, slične klasičnim web shopovima, koje se nalaze na darknetu izvan dosega vlada, gdje se prodaje roba u pravilu ilegalne naravi poput droga, ukradenih platnih kartica, lažnih dokumenata, oružja i slično.

[5] Izraz fiat valuta potječe od riječi fiat koja dolazi s latinskog, a znači propis ili naredbu. To je u osnovi legalna valuta koju u svakoj državi stvara zakonodavno tijelo.

[6] LIŠKA, Petr. Praní špinavých peněz v České republice. 1. vydání, Praha: RADIX, spol. s r.o, 1997, s. 8. ISBN 80-86031-09-8.

[7] Mikser (laundry service, tumbler) je usluga koja korisnicima omogućava da “miješaju” svoj novac s drugim korisnicima kako bi sačuvali svoju privatnost.

[8] DLT tehnologija (Distributed Ledger Technology – tehnologija distribuirane knjige). Najčešća vrsta DLT-a naziva se blockchain. Naziv je dobila prema grupiranju transakcija u blokove koji kronološki slijede jedni druge i tako čine lanac (engl. chain). Čitav lanac zaštićen je složenim matematičkim algoritmima čiji je cilj osigurati integritet i sigurnost podataka. Ovaj lanac sadrži sveobuhvatan zapis svih transakcija u bazi podataka.


Filip Novák

Filip Novák se specijalizira za područje tržišta kapitala, fintecha, compliance i sprječavanja pranja novca. Na području tržišta kapitala je usredotočen na pravne i regulatorne aspekte pružanja financijskih usluga i kolektivnog ulaganja, ponude vrijednosnih papira i pristupa trgovanju na javnim tržištima. U području fintecha, compliance i sprečavanja pranja novca se usredotočuje prije svega na crowdfunding, wealthtech, compliance financijskih institucija i AML prijetnje povezane s kriptoaktivnim aktivnostima i uporabom novih tehnologija. Trenutno radi u Češkoj narodnoj banci kao stručnjak za regulaciju financijskih tržišta i međunarodnu suradnju. Prije dolaska u Češku narodnu banku obnašao je dužnost voditelja compliance i pravnog odjela licenciranog trgovca vrijednosnim papirima, a prethodno u odvjetničkom uredu HAVEL & PARTNERS.